Tko plaća štetu u slučaju naleta na divljač

Nalet na divljač na cesti u Hrvatskoj jedan je od onih trenutaka koji se dogode iznenada: mrak, rub šume, kratki bljesak reflektora i udarac koji vozaču ostavlja šok, a na vozilu često i ozbiljnu štetu. Odmah nakon toga dolazi najvažnije pitanje: tko snosi odgovornost i tko plaća štetu na vozilu - vozač, osiguranje, lovoovlaštenik ili neka treća strana?

Što se smatra naletom na divljač i zašto je važno dokazivanje

Nalet na divljač podrazumijeva prometnu nesreću u kojoj vozilo na cesti udari divlju životinju (npr. srnu, jelena, divlju svinju). U praksi, kod naknade štete ključni su dokazi o okolnostima naleta - mjesto, vrijeme, smjer kretanja, stanje kolnika i znakovi upozorenja.

Bez obzira na to koliko je situacija jasna vozaču, za odštetni postupak presudno je da je događaj uredno evidentiran. To je važno i kada se šteta naplaćuje iz osiguranja i kada se traži naknada štete od odgovorne osobe ili subjekta.

Prvi koraci nakon naleta: što napraviti da ne izgubite pravo na naknadu štete

Nakon naleta na divljač, sigurnost je prioritet, ali i postupanje koje čuva vašu poziciju u slučaju.

Najčešće se preporučuje:

• zaustaviti vozilo na sigurnom mjestu (ako je moguće) i uključiti sva četiri pokazivača smjera

• postaviti sigurnosni trokut i procijeniti ima li ozlijeđenih

• pozvati policiju radi očevida (posebno ako je šteta veća ili postoje ozljede)

• fotografirati mjesto događaja, oštećenja, tragove kočenja, znakove na cesti i okolinu

• ne micati stradalu divljač i ne pokušavati je uklanjati s ceste bez nadležnih službi

Ovaj dio često odlučuje hoće li kasnije biti moguće dokazati nastalu štetu i odgovornost, osobito ako se otvori pitanje je li na toj dionici postojala oznaka opasnosti (divljač na cesti) ili posebne okolnosti na javnoj cesti.

Tko uopće može biti odgovoran: vozač, lovoovlaštenik ili netko treći

U prometnim situacijama s divljači, odgovornost nije automatska. Ponekad se šteta svodi na vlastiti rizik vozača (i tada pomaže kasko), a ponekad postoji osnova za potraživanje prema subjektu koji upravlja lovištem, odnosno lovoovlašteniku (u praksi to može biti lovačko društvo ili druga pravna osoba).

Kod procjene odgovornosti često se razmatra:

• je li vozač prilagodio brzinu uvjetima na cesti

• je li na dionici postavljen prometni znak upozorenja na divljač

• postoje li poznata migracijska područja i učestalost naleta na toj lokaciji

• je li divljač mogla biti potjerana ili uznemirena (npr. lovne aktivnosti)

• je li ograda, ako postoji, bila oštećena ili neodržavana

Važno je razumjeti da se u praksi naknada štete ne ostvaruje “po automatizmu” samo zato što je došlo do naleta. Činjenice i dokumentacija s očevida imaju veliku težinu, kao i relevantni propisi (primjerice oni koji se vežu uz Zakon o lovstvu i prometna pravila na javnim cestama).

Kada štetu pokriva osiguranje: obvezno, kasko i dodatna pokrića

Najjednostavniji scenarij za vozača je onaj u kojem postoji kasko osiguranje vozila koje pokriva štetu nastalu naletom na divljač. Tada se šteta na vozilu rješava kroz vlastitu policu, uz uvjete koje ugovor definira (franšiza, način prijave, ovlašteni servis, rokovi).

S druge strane, obvezno auto osiguranje (AO) u pravilu služi za štetu koju vozač uzrokuje trećim osobama, pa ne pokriva štetu na vlastitom vozilu u ovakvom slučaju, osim ako postoje specifične okolnosti i odgovornost druge strane.

Kod ugovaranja police, korisno je provjeriti:

• je li nalet na divljač izričito uključen u kasko ili kombinacije pokrića

• postoje li ograničenja prema vrsti ceste ili načinu dokazivanja događaja

• kako izgleda procedura prijave štete i koji su dokumenti potrebni

U praksi, kvalitetno osiguranje nije samo cijena police, nego i brzina i jasnoća odštetnog postupka, pogotovo kada su u pitanju nesreće koje se događaju iznenada i u stresnim okolnostima.

Kada se traži naknada štete od lovoovlaštenika i kako tu ulazi Hrvatski lovački savez

Kada vozač nema kasko ili kada postoji osnova da je odgovornost na strani subjekta koji upravlja lovištem, može se pokušati ostvariti naknada štete prema lovoovlašteniku. Tada se obično utvrđuje kojem lovištu pripada područje na kojem se dogodio nalet i tko je nadležan.

U tom kontekstu često se spominje Hrvatski lovački savez i lovački savez općenito, no važno je razlikovati uloge: savez može imati organizacijsku i strukovnu funkciju, dok se odgovornost i postupanje u konkretnom slučaju vežu uz nadležnog lovoovlaštenika i utvrđene okolnosti događaja. U praksi, vozaču je važnije dobiti točnu informaciju tko je nadležan za lokaciju, nego oslanjati se na pretpostavke.

Za uspjeh zahtjeva u pravilu su ključni:

• policijski zapisnik ili drugi vjerodostojan dokaz događaja

• dokumentacija o šteti (fotografije, procjena, račun popravka)

• precizno mjesto naleta (cesta, kilometar, smjer)

• podaci o vozilu, vozaču i okolnostima nesreće

Kako izgleda realan “najčešći” ishod za vozača

U velikom broju slučajeva, kada je nalet na divljač uredno prijavljen i dokumentiran, kasko je najbrži put do sanacije štete na vozilu, a korisno je unaprijed znati i što sve može biti obuhvaćeno policom poput osiguranja od naleta na divljač. Kada kasko ne postoji, pokušaj naknade štete prema lovoovlašteniku ovisi o dokazima i procjeni odgovornosti, pa postupak može biti duži i zahtjevniji.

Zbog toga je korisno unaprijed razumjeti vlastitu policu osiguranja, ali i znati da se nakon nesreće ne rješava samo lim: rješava se i “papirnati” dio, gdje svaka detaljna činjenica može odlučiti hoće li šteta biti priznata, djelomično umanjena ili odbijena.

Ako želite usporediti opcije i ugovoriti policu koja odgovara vašim potrebama (auto osiguranje, kasko i druga osiguranja), mojeosiguranje.hr nudi besplatno savjetovanje, jednostavno ugovaranje i pomoć u odštetnim postupcima. Za dodatne informacije nas uvijek možete kontaktirati putem weba, nazvati na 021 77 55 11 ili nam pisati na info@mojeosiguranje.hr.

Napomena: naša usluga za vas je u potpunosti besplatna.